Autor: Dunja S. Kovač

TERAPEUTSKI UTICAJ KUĆNIH LJUBIMACA NA ZDRAVLJE LJUDI

Dunja S. Kovač
dr vet. med
Novi Sad, Republika Srbija

Sažetak rada:
Životinje igraju važnu ulogu u životima mnogih ljudi. Profesionalno obučeni psi pomagači, kao što su psi vodiči za slepe, obezbeđuju očiglednu pomoć ljudima. Međutim, i običan kućni ljubimac, pas ili mačka, pa čak i zlatna ribica, mogu da pruže terapeutski efekat na zdravlje ljudi.

Cilj rada: Cilj je podizanje svesti o doprinosu kućnih ljubimaca na naš svakodnevni život, kao i njihova sposobnost da nas iscele i učine boljim ljudima.

Metode rada: Metodologija se zasniva na istraživanju i analizi naučno stručne literature o uticaju kućnih ljubimaca na zdravlje ljudi.

Rezultati: Procenjuje se da preko 60 % domaćinstava širom sveta imaju kućnog ljubimca , a većina ljudi smatra svog kućnog ljubimca kao ravnopravnog člana svoje porodice. Unazad par godina, istraživanja su ustanovila da ljudi koji imaju kućnog ljubimca, imaju zdravije srce, manje su bolesni, ne idu toliko često kod lekara, više se kreću i mnogo su manje depresivni. Takođe, kućni ljubimci mogu imati i pozitivan uticaj na alergije i astme. Deca sa autizmom i drugim poteškoćama u učenju, u stanju su da ostvare bolju interakciju sa životinjama nego sa ljudima. Autistična deca se često oslanjaju na neverbalnu komunikaciju, kao i životinje, te upoznavanje takvog deteta prvo sa psom ili mačkom, u mnogome može pospešiti stvaranje kasnije interakcije i sa ljudima. “Animal Assisted Therapy” – Terapija uz pomoć životinja, je još jedan bitan aspekt koji uključuje upotrebu životinjama “volontera” kao što su konji, psi, mačke, zečevi, ptice, ribice, za interakciju sa pacijentima koji pate od šizofrenije, depresije, anksioznih poremećaja, poremećaja ishrane, hiperaktivnosti sa nedostatkom pažnje i fokusa, autizma i drugih oblika poremećaja u razvoju. Životinje “terapeuti” kod ovakvih osoba smanjuju stres i anksioznost i pospešuju opšte raspoloženje.

Zaključak: Kućni ljubimci mogu smanjiti usamljenost i stres, povećati društvenu interakciju, pospešiti fizičku aktivnost, i pružiti bezuslovnu ljubav i pažnju. Briga o kućnom ljubimcu nam čak može i produžiti život. U globalu, kućni ljubimci nam uistinu mogu obogatiti život, i naučiti nas kako da vodimo bolju brigu o sebi i da uživamo u vremenu provedenom sa njima.
Ključne reči: terapija, kućni ljubimci, zdravlje, ljudi.

Rad:
Kako kućni ljubimci utiču na raspoloženje i zdravlje
Većina vlasnika u današnje vreme zna kakav pozitivan uticaj kućni ljubimac može da ostavi na njihov svakodnevni život. Međutim, postoje i oni koji još uvek nisu svesni koje su to sve zdravstvene i mentalne beneficije koje jedno malo krzneno stvorenje može da ostavi na njih. Tek u skorije vreme, istraživanja odnosa čovek – životinja su počela intenzivnije da se bave ovim aspektom sa stanovišta zdravlja ljudi . Dosadašnje studije su pokazale da:
– vlasnici kućnih ljubimaca u mnogo manjoj meri pate od depresije.
– ljudi koji poseduju kućne ljubimce imaju niži krvni pritisak kada se nađu u stresnoj situaciji
– igranje sa ljubimcem povećava nivo serotonina i dopamina, što ima opuštajući i smirujući efekat.
– vlasnici kućnih ljubimaca imaju niži nivo triglicerida i holesterola.
– vlasnici stariji od 65god. za 30 % manje posećuju lekara od svojih vršnjaka koji nemaju ljubimca.
– ljubimac kao što su i ribice u akvarijumu takođe pozitivno utiču na zdravlje ljudi smanjujući lokomotornu napetost.

Jedan od glavnih razloga ovakvih terapeutskih efekata je taj što kućni ljubimac obezbeđuje osnovnu ljudsku potrebu za dodirom. Ustanovljeno je da su čak i osuđenici za najteža krivična dela, pokazali znatne promene na bolje u ponašanju i u odnosu prema drugima, posle interakcije sa životinjom. Maženje, držanje, češkanje i grljenje životinje, znatno može da nas opusti i uteši u stresnim situacijama. Društvo kućnog ljubimca takođe smanjuje usamljenost, i pospešuje želju za fizičkom aktivnošću, što u stvari intenzivno popravlja raspoloženje.
Kućni ljubimci nam mogu pomoći da usvojimo zdrav način razmišljanja i zdrav način života uopšte, što za rezultat ima smanjenje simptoma depresije, stresa, bipolarnih poremećaja, PTS i anksioznosti.

Uticaj kućnih ljubimaca na zdravlje odraslih
Ključ zdravog života je uspešno rešavanje i suočavanje sa svim izazovima i promenama koje nam on nosi. Kućni ljubimci nam u tome mogu posebno pomoći :
– da pronađemo smisao i sreću u svom životu – kako sazrevamo, tako nam se i prioriteti menjaju, a ponekad se možemo osećati odbačeno i neupotrebljivo. Upravo je tu uloga kućnog ljubimca pored kojeg se osećamo potrebno i korisno jer moramo brinuti o nekom drugom živom biću, i na taj način podižemo svoje samopouzdanje i moral. Briga o kućnom ljubimcu nas ispunjava, daje nam osećaj odgovornosti, pogotovo ako brinemo o usvojenom starijem psu ili mački iz prihvatilišta za napuštene životinje, jer smo time uradili i nešto plemenito – spasli život.
– kućni ljubimci nam pomažu da očuvamo svoja poznanstva i da stvaramo nova – druženja u parkovima i šetnja sa ljubimcem je odličan način da se upoznaju interesantni ljudi i sagovornici
– kućni ljubimac može biti odličan podstrek za povećanje fizičke aktivnosti – oni su odlična motivacija za igru i smeh što podiže imuni sistem i povećava energiju.

Uticaj kućnih ljubimaca na zdravlje dece
Deca koja odrastaju uz kućnog ljubimca imaju znatno manju šansu da obole od raznih vrsta alergija i astme, a s druge strane, dete se uz kućnog ljubimca uči odgovornosti, saosećajnosti i empatiji prema drugim živim bićima. Za razliku od roditelja, ljubimci nisu kritički nastrojeni i ne naređuju. Oni su uvek pažljivi, brižni i nežni, i deca u takvom domu uglavnom imaju konstantna osećaj sigurnosti., što je posebno važno kada je dete odvojeno od roditelja u toku dana, gde može da se javi separaciona anksioznost. Istraživanja su takođe pokazala da ljubimci mogu da smire hiperaktivnu ili agresivnu decu.
Deca koja se često igraju sa ljubimcem, mnogo su mirnija i stabilnija od svojih vršnjaka koji nemaju kućnog ljubimca, a isto tako pokazuju i bolji uspeh u školi što se tiče rešavanja problema i zadataka. Takođe, istraživanja su pokazala da deca koja imaju kućnog ljubimca u većoj meri se bave nekim sportom i uopšte su fizički mnogo aktivnija od svojih vršnjaka. Kućni ljubimac kroz igru sa detetom stimuliše njegovu maštu i znatiželju, i pruža mu ono što svakom detetu treba – čistu radost.
Deca ometena u razvoju i ona koja imaju poteškoća u učenju, kao što su deca sa autizmom, mnogo bolje ostvaruju interakciju sa životinjama nego sa ljudima. Deca sa autizmom se oslanjaju na neverbalnu komunikacije i znakove, kao i životinje. Na ovaj način, učenje da se prvo zbliže sa psom ili mačkom, u velikoj meri doprinosi boljoj interakciji sa ljudima u kasnijem dobu.

Pronalazak idealnog kućnog ljubimca za svoje potrebe
Kao što je do sada ustanovljeno, ljudi koji imaju kućnog ljubimca su generalno srećniji, nezavisniji, puni samopouzdanja, ali ipak jako je bitno odabrati kućnog ljubimca koji će se u potpunosti uklopiti u životni ritam i biti potpuno kompatibilan sa navikama budućeg vlasnika. Ono na čega treba da se obrati pažnja pri odabiru ljubimca je sledeće :
– da li ste više kućni tip – ako većinu svog vremena provodite unutra ili radite od kuće onda je za vas idealna mačka ili kunić, a isto tako druženje sa papagajem ili gledanje u akvarijum sa ribicama je još jedan vid relaksacije uz ljubimca u vašem domu.
– da li više vremena provodite napolju – ako ste fizički aktivni, ako volite da trčite ili šetate, pas je idealan za vas, on će vas terati da svakim danom u nove izazove.
– ako imate malu decu ili starije ukućane- morate obratiti pažnju da veličinu i temperament ljubimca. Štenci i mačići su uglavnom hiperaktivni , kao i manje rase pasa, dok su veći ili stariji psi smireniji i staloženiji.
– obratite pažnju da li već posedujete kućnog ljubimca – ponekad ume da se javi ljubomora između pasa ili mačaka, pa ako želite da nabavite još jednog ljubimca dobro razmislite da li će se slagati i da li ćete moći te dodatne obaveze da ispratite.
– ako volite čist i uredan dom – ako spadate u one koji ne vole životinjske dlake i stalno čišćenje ili sklanjanje iza ljubimaca za vas su onda idealne ribice, glodari ili ptice.
– ako imate lepo uređenu baštu ili dvorište – dobro razmislite da li bi vam više godio pas ili mačka. Psi umeju da kopaju rupe i obeležavaju teritoriju, dok su mačke vrlo neprimetne i pažljive.
– vreme – možda i najvažniji segment brige o nekom živom biću, jer je to obaveza koja može da traje i po 15- 20 godina kada se radi o psu ili mački, i preko 30 god ako se radi o pticama. Takođe, možete uvek usvojiti starijeg psa ili mačku i tako im ulepšati starost.

Ljubimac nije za svakoga
Briga o kućnom ljubimcu nije čudotvorni lek za psihičke probleme. Ljubimci imaju pozitivan uticaj samo na one koji stvarno vole i cene životinje. Postoje ljudi koji jednostavno nikada ne bi mogli da imaju kućnog ljubimca, i nabavka ljubimca u smislu terapeutskog dejstva, na ovakve ljude neće imati nikakav efekat. Postoji i druga grupa ljudi koji vole životinje, ali jednostavno ne mogu da ih imaju u svom domu, a neki od razloga su :
– novac – hrana, zdravstvena nega, oprema, igračke, vakcine, sve to košta, a sve je to potrebno za vašeg ljubimca. Penzioneri ili oni koji nemaju stalan prihod bi mogli imati poteškoća da ovo sve obezbede na mesečnom nivou.
– vreme i pažnja- svaki iskusni vlasnik će vam reći da ne postoji nikakav terapeutski uticaj od strane psa koji je ceo dan sam i zatvoren u malom prostoru. Da bi pas pružio onu neophodnu energiju vlasniku, prvo njemu trebaju sve osnovne potrebe biti zadovoljene. Isfrustrirani i istresirani psi usled ugrožene dobrobiti su samo problem vlasniku i izvor problema. Psu je potrebna pažnja i fizička aktivnost na dnevnom nivou, bez izuzetaka.
– destruktivnost- svaki pas ili mačka u određenom uzrastu, mogu manje ili više praviti razne nevolje – gristi cipele, grebati nameštaj, obeležavati teritoriju na neprimerenim mestima td. Vaspitanjem se ove navike iskorene, ali i dalje postoji mogućnost da se one ponovo jave kada se ljubimac zapostavi.
– zdravstveni problemi- alergija na mačju ili pseću dlaku je najčešći razlog zašto neki ljudi i pored dobre volje ne mogu imati kućnog ljubimca

Terapija uz pomoć životinja
AAT- Animal Assisted Therapy- podrazumeva upotrebu životinja – pasa, mačaka, konja, kunića, ptica i ribica u terapeutske svrhe kod ljudi koji pate od psihičkih poremećaja – šizofrenije, depresije, anksioznosti, poremećaja u ishrani, poremećaja pažnje, autizma i drugih kognitivnih poremećaja. Druženje sa životinjama kod pacijenata poboljšava raspoloženje i smanjuje stres, pa su mnogo lakši za saradnju i za primanje terapije. Takođe, još jedan vid upotrebe životinja u terapeutske svrhe se ogleda u AAA – Animal Assisted Activity – gde se životinje dovode u posete raznim ustanovama- školama, obdaništima, svratištma, bolnicama, staračkim domovima . Druženje sa životinjom sat – dva vremena u toku dana, maženje, držanje u krilu ili čak posmatranje kako izvode zanimljive trikove i vežbice, pomaže ljudima i deci u ovim ustanovama da skrenu misli sa svojih problema i da se trenutno opuste i nasmeju.

Zaključak
– Antistres terapija – Kućni ljubimci smanjuju stres i nervozu. Potrebno je da se družite sa svojim kućnim ljubimcem samo pola sata dnevno. Utvrđeno je da je emocionalna inteligencija na višem nivou kod osoba koje imaju kućnog ljubimca nego kod onih koje ga nemaju.
– Kućni ljubimci snižavaju krvni pritisak i popravljaju raspoloženje – Kućni ljubimci snižavaju visok krvni pritisak, štite od srčanog udara i popravljaju raspoloženje. Stručnjaci kažu da druženje sa životinjama povećava nivo hormona sreće. Ukoliko povedete svog ljubimca na posao, sigurno će se povećati vaša motivacija i produktivnost na radnom mestu.
– Šetnjom do lepše figure – Vlasnici pasa su manje skloni gojaznosti i imaju bolju kondiciju nego osobe koje nemaju psa, zato što ih redovno izvode u šetnju.
– Vlasnici ljubimaca su društvenije osobe – Vlasnici kućnih ljubimaca su društvenije i opuštenije osobe. Vodeći psa u šetnju, možete upoznati zanimljive ljude i sklopiti prijateljstva.

Literatura:
1. Leslie Irvine : Animals as Lifechangers and Lifesavers: Pets in the Redemption Narratives of Homeless People, Journal of Contemporary Ethnography 2013 42(1) 3–30, Published by SAGE
2. J. A. Serpell : Evidence for long term effects of pet ownership on human health, Reprinted from Pets, Benefits and Practice. Waltham Symposium 20, April 19, 1990, Courtesy of Waltham.
3. Erika Friedmann: The Role of Pets in Enhancing Human Well-Being: Physiological Effects, Reprinted from The Waltham Book of Human-Animal Interactions: Benefits and Responsibilities. Courtesy of Waltham.
4. Erika Friedmann, Aaron Honori Katcher, James J. Lynch, Sue An Thomas: Animal Companions and One-Year Survival of Patients After Discharge From a Coronary Care Unit, Public Health Reports, July-August 1980, Vol. 95, No. 4
5. Erika Fiedmann, Heesook Son, Chia – Chun Tsai : The animal/human bond: health and wellness, Handbook on Animal-Assisted Therapy: Theoretical Foundations and Guidelines, Third Edition 2010, Elsevier inc.