Autor: Nada Dević

KOPRIVOM PROTIV MALOKRVNOSTI

Nada Dević
promoterka ishrane budućnosti
Zrenjanin, Republika Srbija

Malokrvnost, to jest anemija, predstavlja bolest krvi, i može biti veoma ozbiljno stanje koje ponekad značajno utiče na vaš život.
Krv se sastoji od 3 tipa ćelija (crvenih krvnih zrnaca – eritrocita, belih krvnih zrnaca – leukocita i krvnih pločica – trombocita) koje cirkulišu našim krvotokom.
Eritrociti sadrže crveni i gvožđem bogati protein – hemoglobin (Hb), koji prenosi kiseonik iz pluća do svih mišića, organa i ćelija našeg organizma.
Normalan život i funkcionisanje je nemoguće bez kiseonika.
Anemija je stanje nedostatka crvenih krvnih zrnaca. U tom slučaju, mali broj eritrocita sadrži manje hemoglobina, zbog čega je dostava kiseonika organima i ćelijama smanjena. Na taj način kada ste anemični osećate mentalnu i fizičku slabost.
Mogući uzroci anemije su: gubitak krvi – brojna oboljenja (bubrega, zglobova, krvotvornih organa….), neželjena dejstava lekova, neadekvatna ishrana i nedostaci vitamina i gvožđa.
Simptomi anemije se ponekad teško otkriva jer su rani simptomi veoma blagi. Zbog toga se lako zamenjuje tegobama koje se viđaju u drugim bolestima ili nakon korišćenja nekih lekova.

Anemija vam može smanjiti životnu energiju do mere da vam otežava obavljanje najosnovnijih kućnih aktivnosti. Ona pogoršava tegobe koje stvaraju i druge bolesti ukoliko se međusobno udruži pa pospanost, slabost, malaksalost i drugi simptomi postaju veoma izraženi. Simptomi anemije su sledeći: Umor – pospanost, slabost – brzo zamaranje, vrtoglavica i nesigurnost, bledilo kože i sluznice usana, desni, konjuktiva, noktiju i dlanova, ubrzan srčani rad – tahikardija, osećaj hladnoće naročito ekstremiteta-ruku i nogu, tuga i depresija, smanjanje seksualnih funkcija, poremećaji sna i smanjenje apetita…
Ukoliko se ne leči na vreme, anemija ili malokrvnost, može da ima ozbiljne posledice po zdravlje.
Počinje postepeno, a prvi simptomi najčešće se ispoljavaju tek kada se rezerve gvožđa potpuno potroše.
Tada su bledilo, slabost, nesvestica, nepravilan rad srca, brzo umaranje, gubitak apetita, glavobolje i krvarenja iz nosa i desni nezaobilazan pratilac ove bolesti.

Za lečenje malokrvnosti, kao pomoćno lekovito sredstvo preporučuju se i efikasni narodni lekovi iz prirode koji se pripremaju od različitog lekovitog bilja.
Ono što je ovim preparatima zajedničko je da je neophodno da se uzimaju pre jela, a mogu da se slade jedino medom, najbolje šumskim.
Rezultati naučnih istraživanja potvrđuju, da je kopriva (Urtica dioica) jedan od najboljih lekova za malokrvnost.
Naša narodna medicina za lečenje malokrvnosti preporučuje više vrsta lekovitih biljaka i šumskih plodova. Poželjno je, ako se nadjemo u takvoj prilici, jesti sveže plodove šumske kupine, maline, borovnice, ribizle. Na žalost, veoma retko se nađemo u takvoj prilici.
Od drugih biljaka, upotrebljavaju se pupoljci i plod divlje ruže, petrovac, lincura, trava iva, koren idjirota, sladić, plod oskoruše, hajdučka trava i niz drugih biljaka koje se, u ovoj ili onoj srazmeri, mešaju sa ključnom biljkom, od koje počinju i sa kojom se završavaju svi recepti za lečenje anemije – sa njenim veličanstvom koprivom.

Prednosti koprive nad svim ostalim biljkama višestrane su i očigledne. Praktično nema čoveka koji ne bi mogao pouzdano da prepozna ovu biljku medju drugim biljkama, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog karakterističnog žarenja na dodir.
Kod osetljivih osoba, ovo žarenje može da bude veoma bolno, pa i da izazove neželjene alergijske reakcije. Pri branju, te osobe morale bi da se zaštite odgovarajucim rukavicama.

Svi sastojci, koji izazivaju žarenje, pri termičkoj obradi razlažu se već na 70 celzijusovih stepeni.
Kopriva sadrži toliko korisnih sastojaka za poboljšanje krvne slike, da dodavanje drugih biljaka uistinu nije potrebno. Od svih biljaka na planeti, kopriva sadrži najviše gvoždja.

Isto tako, važna je činjenica da kopriva pomaže ne samo otklanjanju malokrvnosti, vec je veoma korisna i za ublažavanje i lečenje mnogih drugih oboljenja: šećerne bolesti, peska u bubrezima i bešici, proliva, edema, reumatskih obolenja, suženja krvnih sudova, ekcema, glavobolje, obolenja jetre, žuči, slezine, želudačnih grčeva i čireva…

Kako je koristiti? Treba brati vršne listove mladih stabljika ( ne viših od pedlja) i odmah ih pripremati ili staviti da se suše. Sušiti ih treba u senci, na što jačoj promaji i uz često prevrtanje.
Listovi su dobro osušeni ako su sačuvali svežu i zdravu, prirodnu zelenu boju, a mrve se kad ih protrljamo prstima. Za duže čuvanje, valja ih zapakovati i dobro sabiti u dvoslojne papirne kese.

Sirove listiće možemo koristiti odmah, za pripremu napitka ili veoma zdrave hrane.
Kopriva je bolja od sveg zeljastog povrća, i svakako je treba upotrebljavati umesto njega. Može se, i poželjno je, davati je i veoma maloj deci, koja su tek počela da uzimaju čvrstu hranu.
U zavisnosti od ličnih kulinarskih sklonosti i gurmanskih afiniteta, koprivu možete pripremati i upotrebljavati kako god hoćete, a da budete sigurni da niste pogrešili. Čorbice, pitice, pire…
Podeljena su mišljenja da li čaj od koprive treba samo popariti ili bi trebalo prokuvati ga. Pre pripreme, lišće obavezno treba isitniti, a litar čaja spremiti sa najmenje 50 grama osušenog lista. Piti u toku dana, umesto vode. Napitak niposto ne sećeriti. Ako nekome smeta ukus i miris koprive, može da, u ohladjen čaj, doda malo limunovog soka.

Ma koliko da je moćna, njeno veličanstvo kopriva nije svemoćna. Zato bih svim anemičnim osobama preporučio svakodnevne šetnje, ako nigde drugde, a ono po gradskim parkovima. Naravno da su poželjni što češći odlasci u prirodu. Ne treba se junačiti i osvajati stenovite planinske vrhove, ali šetnja šumom ili livadom po bregovitim predelima svakako će pomoći njenom veličanstvu koprivi da ona vama pomogne.
Kopriva ukusom podseća na spanać, ali sadrži pet puta više kalcijuma i šest puta više vitamina C, a zavidan sadržaj hlorofila pomaže obnavljanju ćelija i utiče na duže zadržavanje kiseonika u mozgu.

Urtica dionica je lek za čišćenje krvi i protiv malokrvnosti, lek protiv opadanja kose, za reumatizam i oboljenje zglobova, groznicu, čir na želucu, nesanicu, nervozu i mnogo drugih bolesti.
U narodu je poznata i kao žariga, a žari i pecka oslobođenim sokovima koji izazivaju prolazne plikove. Rasprostranjena je i raste na zapuštenim mestima, pored taraba, puteva i vrlo je važno znati kako se sakuplja.
Naime, u proleće se skupljaju lišće i vrškovi, od proleća do jeseni korenje, a kompletna biljka tokom cele godine. Jedino se seme sakuplja isključivo u avgustu. Ovo je važno znati zbog spravljanja lekova.

Kopriva se zbog vitaminske i prehrambene vrednosti smatra izuzetno zdravom i korisnom.
Sadrži mnogo belančevina, ugljenih hidrata, masti, a od minerala kalcijum, fosfor, gvožđe, magnezijum, vitamine C, A, B2, B5, K, karotin, pantonensku kiselinu, lecitin, tanin i bogatiji je izvor vitamina C i A od većine kultivisanih biljaka.
Na žalost, iako je pravi mali polivitaminski rezervoar, na našoj trpezi nije dovoljno zastupljena, a trebalo bi, jer kopriva je savršena za pročišćavanje krvi, sprečavanje upala i podsticanje izbacivanja štetnih materija iz organizma.
Zbog zavidnog sadržaja hlorofila pomaže obnavljanju oštećenih ćelija i utiče na duže zadržavanje kiseonika u mozgu.
U proleće predstavlja odlično povrće. Mladi listovi koprive ukusom podsećaju na spanać, ali u odnosu na njega sadrže pet puta više kalcijuma i šest puta više vitamina C.

Seme ima aromu koštunjavog voća i ona postaje intenzivnija kada se semenke isprže. Cvetovi su, takođe, za jelo i veoma su aromatični. Listove koprive najbolje je i spremati kao spanać, a sušeni listovi koriste se kao začin ili za pripremu čaja.
Vlakna koja žare uništavaju se blanširanjem. Ako se pre pripremanja jela ubrani vrškovi preliju vrelom vodom, takođe će postati potpuno bezopasni i za ruke i za želudac.
Zbog izuzetnog kvaliteta, bečki lekar Bankhofer preporučuje supu od koprive, pire od koprive, pastu verde i čaj od koprive.
Listovi, prema njegovim rečima, mogu da se sa drugim biljkama dodaju u supu ili u salatu, ali prethodno treba da se preliju vrelom vodom. Mogu da se spreme i kao listovi spanaća. Tako spremljeni odlični su za obolele sa kamenom u bubregu.
Pasta verde
Za pastu verde listove treba dobro oprati, sitno iseckati, jedanput kratko prokuvati, i mikserom pomešati u kašu sačinjenu od maslinovog ulja i češnjeva belog luka. Sve to preliti preko skuvanih rezanaca.

Čaj od koprive
Čaj od koprive se sprema tako što se puna supena kašika, dobro oprane i sitno iseckane koprive prelije ključalom vodom, i ostavi da odstoji minut do minut i po. Pije se mlak u malim gutljajima.
Profesor Bankhofer tvrdi, da će se za samo nekoliko dana, svako ko pije ovaj čaj osećati bolje i snažnije, jer veoma prija žuči, bubrezima i jetri.
Čaj se priprema od cele biljke. U dva litra vode sipaju se tri supene kašike usitnjene koprive i to treba da odstoji od 10 do 12 sati. Posle toga smesa se, poklopljena, kuva pola sata. Kada se ohladi procedi se i pije, tri puta dnevno pre jela po jedna šolja. Ovaj lek odvaja sluz iz pluća, čisti creva, jetru i želudac.

Čorba od koprive
Sastojci za čorbu: Pola kilograma mlade koprive, po dve kašike ulja i zobenih pahuljica, kašika brašna, decilitar kisele pavlake ili mleka, čen belog luka, so, biber, kašika seckane mirođije.
Priprema čorbe: Koprivu oprati, ubaciti u lonac vode koja vri i skuvati. Zatim ocediti i naseći kao spanać. Napraviti laganu zapršku od ulja, brašna i češnja belog luka, dodati isečenu koprivu, malo sve propirjaniti, pa doliti najpre hladnu, a potom toplu vodu.
Ostaviti da kuva izvesno vreme, a potom dodati zobene pahuljice. Promešati, pustiti da provri i skloniti sa vatre. Po želji posoliti i pobiberiti, a onda dodati kiselu pavlaku ili doliti mleko.
Tako spremljena čorba treba da odstoji desetak minuta. Pre posluživanja posuti seckanom mirođijom.
Čaj umesto vode: Šaku mladih ili pola šake suvih lisnih pupoljaka koprive litar vode. Na tihoj vatri koprivu 15 minuta kuvajte u vodi, sklonite s vatre i poklopite. Proceđen i prohlađen čaj pijte mesec dana umesto vode.
Naučna istraživanja pokazala su da je kopriva delotvorna i kod prolećnih alergija. Ali, pre nego što počnu da koriste sirup, ekstrakt ili čaj, osobe sa alergijskim problemima treba da konsultuju lekara ili homeopatu. Zbog velike količine kalijuma deluje diuretski, pa se koristi kod lečenja upala mokraćnih puteva i sprečavanja nastanka kamena u bubregu. Gvožđe u čaju od koprive doprinosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca, što organizmu olakšava snabdevanje kiseonikom i štiti ga od anemije. Kao čistač krvi, koristan je za uklanjanje akni i bubuljica. Preporučuje se i kod infekcija u ustima, afti ili upala desni. Podstiče i obnovu ćelija, pa se preporučuje kod istrošene hrskavice.

Iva za tri dana:
– 25 g trave ive
– 25 g lista koprive
Mešavinu prelijte sa pola litra hladne vode i poklopite. Sutradan ujutru prokuvajte dva minuta i, kada se ohladi, procedite i pijte po čašu tri puta dnevno pre jela.
NAPOMENA: Čaj pijte tri dana, pa napravite jednodnevnu pauzu.

Trava Iva .
U nekim krajevima (Teucrium montanum) je najupotrebljavanija biljka u čiju lekovitost vlada neograničeno poverenje. Ima vrlo gorak, opor i aromatičan ukus, jer obiluje gorkim materijama, taninima i etarskim uljima. Oporavlja i jača organizam, ublažava malokrvnost, pospešuje rad želuca i pojačava lučenje žuči, a često se koristi i za lečenje organa za varenje i disanje.

Šipurak
Obiluje vitaminima C, P i K kao i provitaminom A. Sadrži flavonide, tanine, pektin, limunsku i jabučnu kiselinu, invertne šećere, saharozu i malo etarskog ulja. Čaj čisti krv, otklanja anemiju i malaksalost, bledilo kože i druge tegobe uzrokovane nedostatkom vitamina C. Blagotvorno deluje na organe za varenje i na izlučivanje mokraće, bez ikakvih nadražaja bubrega. Preporučuje se za sprečavanje nastanka kamena u bubrezima i mokraćnim kanalima,
a koristi se i u slučaju upale bubrega i mokraćnog mehura.

Maslačak
Bogat je mineralima, vitaminima B, C, D i K, flavonoidima i karotinoidima. Od aktivnih lekovitih supstanci sadrži i gorke materije, kalijum, smole, etarska ulja, inulin i gvožđe. Cenjen je u lečenju anemije, deluje protiv hemoroida i probavnih problema. Osim što pojačava lučenje žuči, maslačak je dobar diuretik, pospešuje rad bubrega, čisti krv, olakšava tegobe izazvane gihtom, reumatizmom i ekcemima, a čaj od maslačka pročišćava organizam.

Cimet
Zbog sadržaja tiamina ovaj začin stimuliše probavu, podstiče perlistatiku creva, deluje protiv stvaranja gasova, smanjuje grčeve i nadutost, a potpomaže i održavanje nivoa dobrog holesterola u krvi. Osim toga dobar je „izvor“ prehrambenih vlakana i kalcijuma, a sadrži i dosta gvožđa pa se često dodaje preparatima i čajevima protiv malokrvnosti.

Sirup sa cimetom
– 4 kašičice mlevenog indijskog cimeta
– 8 kašičica meda
– 8 šoljica šipurkovog soka
Soku dodajte cimet i med i mešajte dok ne dobijete ujednačenu smesu. Uzimajte dve kašičice sirupa dnevno rastvorenog u pola šoljice vode.

Od maslačka pre jela
– 10 g korena maslačka
– 10 g cveta gloga
– 10 g drenjina
Mešavinu prelijte sa pola litra hladne vode, poklopite i ostavite preko noći. Rastvor, sutradan, kuvajte tri minuta na tihoj vatri, poklopite i sačekajte da se ohladi. Potom čaj procedite i pijte po čašu tri puta dnevno pre jela.

Davno je znano da lekar leči, a priroda izlečuje, što potvrđuje latinska poslovica Medicus curat, natura sanat. Radi toga treba iskoristiti svekolike blagodeti koprive, a jedna od njih je i izlečenje svih simptoma malokrvnosti.
Menjajući sebem menjajmo svet, stopimo se s prirodom, jer mi to u stvari i jesmo.

Rad objavljen u knjizi ZBORNIK II MEĐUNARODNOG KONGRESA ISHRANE BUDUĆNOSTI, Titel -31.08-01.09.2012