Dragica Draganović, doc. dr sc.
Banja Luka, Republika Srpska
Email: dragica.draganovic@hotmail.com
ZNAČAJ ZDRAVE I PRAVILNE ISHRANE U TRUDNOĆI
Sažetak: Trudnoća predstavlja fiziološko, prirodno stanje žene, koje je upravo zbog svojih specifičnosti u narodu poznato kao „drugo stanje“. Upravo te specifičnosti i promjene na cijelom organizmu žene imaju za cilj i osnovni smisao, pravilan rast i razvoj novog živog bića-to jest ploda, kao i njegovo nesmetano i pravilno rađanje.
Ishrana je veoma bitan segment svakog živog bića, anaročito ljudske populacije, još od samog njegovog začeća. Savremeno doba XXI, sa svim svojim dobrim i lošim karakteristikama donio je značajne promjene u načinu ishrane, kako u pogledu kvantiteta, kvaliteta, hemijske, biološke i genetske ispravnosti hrane. Imajući u vidu sve ove činjenice može se zaključiti koji je značaj zdrave i pravilne ishrane upravo u trudnoći. Upravo iz tih razloga način ishrane u trudnoći oduvijek je bila predmet izučavanja i brojnih istraživanja.
Cilj ovoga rada je jedna sveobuhvatna analiza uticaja zdrave i pravilne ishrane na normalan tok trudnoće i pravilan rast i razvoj ploda. Metodologija rada je retrospektivna analiza uticaja količine i pojedinih sastojaka hrane na pravilan rast ploda i kao i kvantitativni i kvalitativni uticaj hrane na pojavu određenih oboljenja u trudnoći. Ključne riječi: Zdrava hrana, bolesti trudnoće.
Rad
U ovom radu biće analizirani kvantitativni i kvalitativni uticaj hrane na pojavu: oboljenja ploda, oboljenja majke i oboljenja i majke i ploda. Stoga je vrlo značajno naglasiti da ishrana u trudnoći mora da bude kvalitetna, sa svježim namirnicama bogatim vitaminima i mineralima, ali i gradivnim materijama. Prirodnom i zdravom ishranom trudnica održava svoj organizama, ali isto tako preko posteljice ploda omogućava da plod normalno dobija na težini i visini.
Trudnica ne treba uzimati količinski hranu za „dvoje“ i to je osnovno pravilo zdrave ishrane u trudnoći. Svaka trudnica treba da zna da se njena tjelesna težina(TT) u prvoj polovini trudnoće ne smije povećati za više od 1,5 kg za svaki mjesec i da ukupno pvećanje TT tokom cijele trudnoće ne treba da bude veće od 10-12 kg. Svaki veći porast TT može ukazati na pojavu određenih oboljenja vezanih samo za trudnoću kao što je gestacijski dijabetes i hipertenzija u trudnoći ili PIH (hypertensio induced in pregnancy). Sve do prvog trimestra trudnoće ishrana treba da bude kao i prije trudnoće, tek u drugom i trećem trimestru treba nastojati da u ishrani bude dnevno oko 100 gr bjelančevina, oko 80-100 gr masti i oko 300 gr ugljenih hidrata. Sve ove materije bitne su za izgradnju i rast tkiva ploda, a značajno je istaći da su znatno iskoristljivije sve ove gradivne namirnice (aminokliseline i nezasićene masne kiseline) ako su biljnog porijekla, a samo u manjim količinama životinjskog porijekla. Od minerala neophodno je redovno uzimanje namirnica koje sadrže dosta: kalcijuma, gvožđa, fosfora, folne kiseline, natrijuma i kalijuma.
Nedovoljno unošenje namirnica koje su bogate sa gvožđem mogu izazavati sideropenijsku anemiju-nedostatak hemoglobina u krvi trudnice kojim se prenosi kiseonik O2 koji je neophodan za pravilno funkcionisanje i metabolizam kako organizma trudnice, tako i za pravilan rast i razvoj ploda. Anemija u trudnoći dovodi do brojnih kardiovaskularnih i pulmonalnih poremećaja koji znatno otežavaju, i u težim slučajevima i ugrožavaju normalno fukcionisanje trudne žene i obavljanje svakodnevnih profesionalnih i životnih potreba, a isto tako se mogu nepovoljno odraziti i na plod. Najčešće tegobe koje se mogu javiti kod trudnice kao posledica manje ili veće sideropenijske anemije su: glavobolja, nesvjestice, preskakanje i ubrzan rad srca, zamaranje, gubitak koncentracije i drugi.
Analizirajući uticaj nedovoljnog unošenja određenih hranljivih materija, prije svega vitamina i minerala koja mogu dovesti do nepravilnog razvoja ploda, pojavu razvojnih anomalija, najznačajnije su anomalije mozga i kičmenog stuba (CNS). U medicini je danas poznato da nedovoljno unošenje hrane bogate folnom kiselinom može dovesti do teških anomalija CNS kao što su: Anencefalus, akranijum, spina bifida, hidrocefalus-vodena glava. Ovo su teške razvojne anomalije mozga koje su, pojedine od njih kao akranijum-nedostatak kostiju mozga i anencefalus-nedostatak moždane mase inkopatibilni sa životom nakon rođenja. Hrana bogata folnom kiselinom su upravo zdrave prirodne namirnice kao što su: spanać, blitva, zelena salata, kelj, radič, soja, pasulj, zrno žitarica, pšenične klice. Iz tih razloga je savremena medicina uvela u protokol preparate koje sadrže folnu kiselinu, ali svakako da je uzimanje prirodnih zdravih namirnica najoptimalniji način prevncije ovoga teškog poremećaja trudnoće.
Savremeno akušerstvo danas ne isključuje ulogu i značaj genetski modifikovane hrane i hrane kontaminirane pesticidima, kao etiološkim faktorima za pojavu brojnih razvojnih anomalija ploda. Poznato je, da je danas u svijetu, upravo proizvodnja i promet ove hrane u strahovitom porastu.
Bolest koja je u značajnom porastu krajem XX i početkom XXI vijeka, a koja je posljedica isključivo nezdrave i nepravilne ishrane je Diabetes mellitus u narodu šećerna bolest. Ishrana u kojoj dominira vještački šećer, slatkiši, industrijska tjestenina, životinjske masti i smanjena fizička aktivnost su značajan predisponirajući faktor za nastanak ove bolesti. Diabetes mellitus predstavlja grupu metaboličkih bolesti koje se karakterišu hroničnom hiperglikemijom, povećanom koncentracijom šećera u krvi, a kao posljedica toga dolazi do poremećaja u metabolizmu masti i bjelančevina. U osnovi ovoga teškog oboljenja je povećan rizik za teška kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja, infarkt srca i mozga, povišen krvni pritisak, hipertenzija i oboljenja bubrega. Upravo pojava ovoga oboljenja u trudnoći ili trudnoća kod žena sa djabetesom od rane mladosti predstavlja i danas jedan od najtežih problema u savremenom akušerstvu jer dovode do brojnih komplilacija kako kod majke tako i ploda.
Vrsta dijabetesa koja se prvi put javlja u trudnoći, a koja je direktno povezana sa pretjeranom i nepravilnom, nezdravom ishranom u trudnoći, kao i smanjenom fizičkom aktivnošću je gestacijski dijabetes. Gestacijski dijabetes predstavlja pojavu povišenog nivoa šećera-glikemije u krvi koji se prvi put javlja tokom trudnoće žene. Održavanje normalne koncentracije šećera u krvi trudnice vrlo je važno u prevenciji spontanih ranih pobačaja, rane i kasne intrauterine smrti ploda, pojavi srčanih anomalija ploda koje se javljaju znatno češće kod dijabetičarki, fetalnog respiratornog distersa, i žutice ploda nakon rođenja. Poznato je da dijabetičarke rađaju djecu veće tjelesne mase preko 4500 gr tzv. makrozomna djeca, što može izazvati brojne kpomplikacije tokom porođaja. Pored navedenih komplikacija od strane ploda pojava dijabetesa u trudnoći značajan je predisponirajući faktor u pojavi teških komplikacija u trudnoći kao što su preeklampsija, prijevremeni porod, povećana količina plodove vode-polihidramnion i infekcije kod majke.
Preeklampsija predstavlja dominantan oblik hipertenzivne bolesti u trudnoći, koji se karakteriše pojavom povišenog krvnog pritiska (RR) nakon 20 nedelje trudnoće, pojava otoka-edema i proteinurijom-gubitak bjelančevina urinom i sve se to dešava prvi put i samo u trudnoći. Jedan od vrlo značajnih predisponirajućih faktora za pojavu preeklamsije u trudnoći je gojaznost i pretjerani unos količinski nezdrave hrane bogate mastima i ugljenim hidtratima kao što su:industrijski šećer, tjestenina, skrob, životinjske masti i druge. Učestalos preeklampsije i danas u svijetu se kreće u rasponu od 2-8%, a do danas je etiološki nepoznato i nedovoljno razjašnjeno oboljenje. To je polimorfno oboljenje koje zahvata sve organske sisteme trudne žene i ploda, sa brojnim kliničkim manifestacijama i teškim kompikacijama trudnoće kako za majku tako i za plod, koje mogu dovesti i do njihovog smrtnog ishoda. Patofiziološki dominira generalizirana vazokonstrikcija sa posljedičnom hipovolemijom i hipoperfuzijom organa trudnice kao i uteroplacentarnom hipoperfuzijom i smanjenom funkcijom posteljice koje se odražava na nepovoljan rast i razvoj ploda i kao najteža komplikacija- intrauterina smrt ploda. Kod trudnice povišen RR u trudnoći dovodi do poremećaja faktora koagulacije – povećane sklonosti krvarenju u trudnoći i porođaju, prijevremenog odljubljenja posteljice, krvarenje u mozgu, eklamptični napad koji su velikom procentu uzrok maternalnog i fetalnog morbiditeta i mortaliteta, naročito u nerazvijenim i siromašnim zemljama u svijetu.
Pored gojaznosti, pretjerane i nezdrave ishrane kao značajnog predisponirajućeg faktora za pojavu hipertenzije u trudnoći- preeklampsije, danas se vrše brojna istraživanja o oksidativnom stresu, kao jednom od mogućih etioloških faktora za pojavu ovoga teškoga oboljenja trudnoće. Stoga se smatra da bi unos hranljivih materija koje sadrže značajnu količinu antioksidnasa bila možda jedna od preventivnih mjera za nastanak i tok ove bolesti trudnoće. Univerzalni zakon prirode, potvrđuje da je višestruko veći sinergistički efekat uzimanje više antioksidativnih komponenti zajedno, nego što je njihovo zbirno pojedinačno dejstvo. To podrazumijeva uzimanje hrane bogate vitaminom A- beta karotena, vitamina E i selena. Ova tri elementa zajedno ulaze u sastav enzima glutation peroksidaze, koji sprečava oksidativno oštećenje i dejstvo slobodnih radikala, odnosno smanjuju oksidativni stres kao jednog od uzročnika brojnih oboljenja bez trudnoće ili u trudnoći.
Beta karotena ima najviše u namirnicama: šagarepa, kelj, spanać, kupus, dinja, šipak, zelena salata itd. Vitamina E ima najviše u namirnicama: orasi, sjemenke suncokreta, zelenom i lisnatom povrću, biljnim uljima, žumance jajeta i drugi. Selen je esencijalni mineral koji je snažan antioksidans naročito u kombinaciji sa vitamnom E, ima ga dosta u namirnicama: pivski kvasac, bijeli luk, pšenična klica i suncokretovo sjeme.
Pod pojmom zdrave i pravilne ishrane u trudnoći podrazumijeva se i umjerena psihofizička aktivnost tokom trudnoće kao prevencija brojnih oboljenja i poremećaja trudnoće. Tokom trudnoće treba izbjegavati štetne navike kao što su pušenje, alkohol i stresan način života. Svaki od ovih navedenih faktora može se nepovolnjo odraziti u trudnoći. Uloga stresa u trudnoći dovodi se u vezu sa češćom pojavom prijevremnog porođaja, koji je značajan uzrok perinatalnog morbiditeta i mortaliteta. Procenat prijevremenog porođaja i u razvijenim zemljama svijeta danas nije u opadanju i kreće se od 6-10%. Stres predstavlja neprilagođenost svakodnevnim obavezama i potrebama, bolest modernog doba-tačnije vremena je sve manje. Trudnoća je stanje psihofizičke promjene žene-drugo stanje, trudnica emotivnije reaguje i na normalna svakodnevna životna dešavanja, stoga se stresne situacije mogu nepovoljno odraziti na tok trudnoće i na pojavu spontanog pobačaja i prijevremenog porođaja.
Negativan uticaj pušenja na ljudski organizam je poznat, ali pušenje u trudnoći pored svih negativnosti opštih, brojna istraživanja su pokazala i dokazala rađanje djece sa intrauterinim zastojem ploda (IUGR), djece jako male tjelesne težine i prijevremeni porođaj.
Umjerena i zdrava fizička aktivnost trudnice stimuliše plod na intenzivnije intrauterine pokrete čime se stimuliše i poboljšava njegov razvoj i fiziološko sazrijevanje. Jednom riječju trudnoća je stanje u kojem je za njen pravilan tok, kao i razvoj ploda bitno sve ono što ona uzima hranom, što udiše i sve ono što je u njenom neposrednom okruženju.
Možemo zaključiti da je za zdravu i optimalnu trudnoću neophodno uzimanje prirodne zdrave hrane, optimalna fizička aktivnost trudnice bez ili sa što manje stresogenih zbivanja, radi rađanja što vitalnijeg ploda sposobnog za brojne vještine u životu.
LITERATURA
1. ISHRANA TRUDNICE I INTELEKTUALNI POTENCIJAL PLODA, Ljubica Gudovski, Boro M. Vujasin, Gospava Petrović, Anđa Tubić, Kongres Zdravstvenih radnika Republike Srbije sa međunarodnim učešćem, Zlatibor 2010.
2. HRANA KOJA LEČI, Boro M. Vujasin, Zbornik Radova: III Multidisciplinarni Kongres Ishrana budućnosti sa međunarodnim učešćem, Zrenjanin – 27.09-28.09.2013, Društvo za populacionu politiku „Breg“ Titel, Mala knjiga-Novi Sad, ISBN 978-86-915909-1-8, 140-144.
3. PUT ZA ZDRAV I SREĆAN ŽIVOT, Boro M. Vujasin, Zbornik Radova: III Multidisciplinarni Kongres Ishrana budućnosti sa međunarodnim učešćem, Zrenjanin-27.09-28.09.2013, Društvo za populacionu politiku „Breg“ Titel, Mala knjiga-Novi Sad, ISBN 978-86-915909-1-8, 29-31.
4. ŽELIŠ LI BITI ZDRAV? ZABORAVI KUHANJE! Helmut Wandmaker, Đakovo,2008, ISBN 978-953-208-296-8
5. ZDRAVLJE ZA SVE LJUDE, Ernst i Ingeborg Ginter, Beograd 1997, Narodma biblioteka Srbije, ID-57401868
Dragica Draganovic
IMPORTANCE OF HEALTHY AND PROPER NUTRITION IN PREGNANCY
Abstract: Pregnancy presents a physiological, natural state of women, which is due to its specificity in the nation known as the „second state“. These specifics and changes in the whole organism of women have the goal and the basic meaning, the proper growth and development of a new life being-that is, the fruit, as well as its unhindered and proper birth.
Nutrition is a very important segment of every living creature, especially the human population, ever since its conception. The modern era in the 21st century, with all its good and bad characteristics, has brought about significant changes in nutrition, both in terms of quantity, quality, chemical, biological and genetic correctness of food. Keeping in mind all these facts can be concluded what is the significance of healthy and proper nutrition just in pregnancy. Precisely for this reason, diet in pregnancy has always been the subject of study and numerous researches.
The aim of this study is a comprehensive analysis of the impact of a healthy and proper nutrition in the normal course of pregnancy and proper growth and development of the fetus. The methodology is retrospective analysis of the influence of the quantity and certain food ingredients to proper fetal growth and as well as quantitative and qualitative impact of food on the occurrence of certain diseases in pregnancy. Key words: Healthy food, pregnancy, disease.